Novosti – Zaklada Dr. Viktor Ružić

NIKOLA MIKIĆ, UPRAVITELJ ZAKLADE

Zaklada Dr. Viktor Ružić, osnovana je 09.12.2002 .godine i jedan je od najvećih projekata Rotary cluba Rijeka. Inicijator osnivanja Zaklade, bio je naš počasni član i sin Dr. Viktora Ružića, Gjoko V. Ruzio, koji je tom prilikom izjavio: “Pošto je moj otac naslijedio znatan imetak, imao je životno načelo da se za tu blagodat mora odužiti zajednici i Rotary pokretu u Hrvatskoj. Kako je najavljen povratak imovine koja mu je konfiscirana u montiranom političkom procesu 1945. godine, odlučio sam da sve što od toga pripadne meni, unesem u Zakladu koja bi nosila ime moga oca Viktora.“

Cilj i svrha osnivanja Zaklade bila je da se, iz sredstava unesene imovine, stipendiraju nadareni učenici i studenti, slabijeg imovnog stanja Primorsko-goranske županije. Poseban cilj Zaklade, prema želji našeg darovatelja Gjoke V. Ruzia, bio je sačuvati uspomenu na plemeniti i moralni lik njegova oca, Dr. Viktora Ružića, istaknutog i uglednog građanina Sušaka, pravnika, odvjetnika, ministra, obnašatelja banske časti, te jednog od osnivača i predsjednika Rotary cluba Sušak te guvernera Rotary Distrikta br. 77 u rotarijanskoj godini 1932/1933. i 1940/1941.

Za samo formalno osnivanje Zaklade, bio je zadužen član RC Rijeka, mr. Tomislav Sabljar, jedan od zakladničara i prvi upravitelj Zaklade. Ostali zakladničari, bili su, osim RC Rijeka, Riječki akustički inženjering (RAI), u vlasništvu člana kluba Radivoja Bošnjakovića, Visoka škola za glazbenu umjetnost Ino Mirković, te članovi kluba, Oleg Mandić i Vinko Deković.

Zaklada Dr. V. Ružić u cijelosti je opravdala svoje osnivanje i djelovanje budući da je u tom razdoblju odobrila više od 70 stipendija u ukupnom iznosu preko 120.000 Eura.

U ovom mandatu Zakladu vodi upravni odbor u čijem sastavu su članovi Rotary cluba Rijeka i to Neven Kundija, Oleg Mandić, Gordan Resan, Nikola Sabljar, Ankica Šajbić Šukunda i Ilija Šmitran na čelu sa upraviteljem Nikolom Mikićem.

Zahvaljujući tome što je Zaklada u proteklom razdoblju uspjela veći dio devastirane imovine urediti i staviti u njihovu funkciju, takav trend dodjele stipendija nadarenim učenicima i studentima, sigurno će se nastaviti i ubuduće…

Upravitelj Zaklade,

Nikola Mikić

Humanitarnu gala večer Rotary Cocktail Evening

Povodom 95. obljetnice osnutka Rotary Cluba Rijeka i 20. obljetnice osnutka Zaklade dr. Viktor Ružić, Rotary Club Rijeka organizira jedinstveni događaj: Humanitarnu gala večer Rotary Cocktail Evening, koja će se održati u srijedu, 6. svibnja s početkom u 19:00 sati u velikoj dvorani Circolo ( Uljarska 1) .

Ova posebna večer bit će jedinstven spoj humanitarnog djelovanja, zabave i gastronomskih užitaka. Zvijezda večeri bit će izvanredna glazbenica Valerija Nikolovsk uz njen Double Standards Quinteto, izvedbama koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Tijekom večeri program će voditi poznata Barbara Udovičić, dok će domaćini iskoristiti priliku da zahvale onima koji to zaslužuju.

Podsjetimo, Rotary Club Rijeka već dvadeset godina, putem zaklade, prikuplja sredstva za pomoć darovitim učenicima i studentima te tako svom aktivnom djelovanju daje i sjajnu dodatnu vrijednost.

Ograničeni broj ulaznica za ovaj jedinstveni događaj već je u prodaji po cijeni od 65,00 eura i može se kupiti u sustavu www.mojekarte.hr te na njihovim prodajnim mjestima. Ne propustite biti dijelom ove posebne večeri u kojoj ćete kroz uživanje u sadržaju, uživati u činjenju dobrog djela…

Kontakt: info@rc-rijeka.hr , 092 271 4463.

Sažmi

Vinko Deković, zakladničar i jedan od utemeljitelja Zaklade dr. Viktora Ružića

Vinko Deković, jedan od doajena Rotary Cluba Rijeka, kao i jedan od utemeljitelja Zaklade dr. Viktora Ružića, rođen je 21. siječnja 1935. godine u mjestu Hosti na Pehlinu. Njegov dug i vrlo zanimljiv životni i profesionalni put izuzetno je bogat.

Djetinjstvo su mu obilježila učestala preseljenja zbog državne službe u kojoj je radio njegov otac, da bi se na kraju, kao šesnaestogodišnjak, ponovno našao u Rijeci gdje je započeo svoj profesionalni put. Najprije je završio Višu pomorsku školu, a zatim, kao pripadnik prve generacije, i Ekonomski fakultet u Rijeci.

Svoj radni vijek započeo je u brodogradilištu 3. maj, a potom nastavio u Brodomaterijalu, kao predstavnik tvrtke u Libiji. Nakon uspješnih poslovnih rezultata, povratkom u Rijeku ponovno nastavlja karijeru u brodogradilištu 3. maj.

Osim zanimljive i uspješne karijere, kao što je već istaknuto, Vinko Deković dao je iznimno velik doprinos Rotary Clubu Rijeka, kao i Zakladi dr. Viktora Ružića, u čijim je projektima sudjelovao sve do umirovljenja.

Nakon umirovljenja posvetio se rekreativnom tenisu u Teniskom klubu Opatija i Teniskom klubu Kvarner, gdje i danas slovi kao najstariji član. Na tom području svojih aktivnosti, 2005. godine osvojio je prvenstvo svijeta u kategoriji rekreativaca u Edmontonu u Kanadi, dok je 2009. godine u Sydneyu u Australiji bio drugi na svijetu u istoj kategoriji.

Mnoge takve turnire odigrao je u Hrvatskoj, ali i u Italiji, Švicarskoj i Austriji, gdje je više puta bio viceprvak.

Kao što se vidi, osim profesionalnog dijela karijere i ogromnog doprinosa Rotary Clubu Rijeka i Zakladi dr. Viktora Ružića, svoju veliku radost i doprinos pronašao je i u ovom sportu.

Autor teksta: Nikola Mikić, Upravitelj Zaklade

Novi život stare ljepotice: obnova krova u Strossmayerovoj 26

Ovaj tjedan započeli su radovi na obnovi krova povijesne zgrade u Strossmayerovoj 26 u Rijeci, poznate kao Kuća Ružić – Palazzin (Palača) Ružić, izgrađene davne 1880. godine. Ovim zahvatom započinje i jedno veće investicijsko razdoblje u kojem će se, uz ovu zgradu, postupno obnoviti krovovi i na ostalim Ružićevim zgradama na adresama Strossmayerova 18, 20 i 22, s ciljem dugoročnog unapređenja njihove sigurnosti, funkcionalnosti i vrijednosti.

Kada govorimo o Palazzinu Ružić riječ je o vrijednom primjeru građanske arhitekture s kraja 19. stoljeća, u razdoblju intenzivnog urbanog razvoja Sušaka, kada se ovaj dio grada profilirao kao važno trgovačko i društveno središte.

Palazzin Ružić izgrađena je kao reprezentativna stambena zgrada imućne građanske obitelji, u duhu historicizma s naglašenim neorenesansnim elementima. Svojim oblikovanjem i položajem svjedoči o tadašnjem gospodarskom usponu i urbanističkom širenju izvan stare gradske jezgre Rijeke. Tijekom 20. stoljeća zgrada je, kao i mnoge druge u ovom dijelu grada, prošla kroz razdoblje nacionalizacije nakon Drugog svjetskog rata, nakon čega je korištena za različite javne i društvene namjene, uključujući i zdravstvene djelatnosti. Unatoč promjenama funkcije, zadržala je velik dio svog izvornog arhitektonskog identiteta.

Obnova krova predstavlja važan korak u očuvanju konstrukcijske stabilnosti i dugoročne zaštite zgrade. S obzirom na starost objekta, radovi se izvode s posebnom pažnjom kako bi se očuvale izvorne arhitektonske vrijednosti, uz istovremenu primjenu suvremenih tehničkih rješenja i materijala koji osiguravaju veću otpornost i energetsku učinkovitost.

Planirani zahvati uključuju sanaciju krovne konstrukcije, zamjenu dotrajalih elemenata te postavljanje novog pokrova, uz unapređenje sustava odvodnje oborinskih voda. Time će se značajno poboljšati sigurnost i funkcionalnost objekta, ali i produžiti njegov vijek trajanja.

Ova obnova dio je šireg nastojanja očuvanja kulturno-povijesne baštine grada Rijeke, ali i ulaganja u kvalitetu stanovanja i korištenja prostora za sve korisnike zgrade. Završetkom radova, Palazzin Ružić nastavit će živjeti kao važan dio identiteta ovog dijela grada, spoj prošlosti i suvremenih potreba.

“Riječ je o zgradi koja predstavlja vrijedan primjer eklekticizma u arhitekturi s kraja 19. stoljeća. Povijest njezina krova posebno je zanimljiva i u lokalnoj predaji često se opisuje kao svojevrsna „ukleta sudbina“ palače. Tijekom bombardiranja Rijeke i Sušaka u Drugom svjetskom ratu zgrada je izgubila svoju prepoznatljivu kupolu, nakon čega je krov obnovljen na skroman i tehnički ograničen način u poratnom razdoblju.

Uz povijesne činjenice veže se i zanimljiva narodna predaja prema kojoj je upravo u toj kupoli živio Malik, mitsko biće koje je Gjuri Ružiću kovalo zlato. „Nestade kupole, nestade za Ružiće, Malika i zlatnika“, govorilo se među stanovnicima, čime je dodatno naglašena simbolika gubitka nekadašnjeg sjaja ove građevine.

Palača je izvorno izgrađena oko 1880. godine na mjestu starije primorske kućice i cisterne, koje su bile u vlasništvu obitelji Rudan. Početkom 20. stoljeća, točnije 1900. godine, arhitekt Ambrosini dogradio je novo krilo s reprezentativnim elementima – uključujući skulpturalni motiv Hrvatice, lučne verande okrenute prema moru te karakterističnu kupolu koja je definirala vizuru zgrade.

Nakon 1945. godine uslijedila je konfiskacija i nacionalizacija palače i pripadajućeg zemljišta, koje je nekada obuhvaćalo perivoj, kupalište i lučicu. Dodatni zahvati u prostoru, osobito izgradnja Istočnog izlaza sedamdesetih godina, značajno su narušili nekadašnji raskošni arhitektonski kompleks. Od njega su ostale tek pojedine palače koje su desetljećima bile zapuštene, izložene i statičkim opterećenjima zbog neprimjerene blizine prometnica.

Posebno je važno istaknuti kako se aktualna obnova krova provodi isključivo sredstvima suvlasnika zgrade. Riječ je o zahvatu koji nije bio realiziran više od 80 godina, unatoč razdobljima u kojima su upravljanje i briga o objektu bili u rukama drugih subjekata. Ova obnova stoga predstavlja ne samo građevinski zahvat, već i važan čin odgovornosti prema vlastitoj imovini i očuvanju kulturno-povijesne baštine.” Theodor de Canziani

Zajedno za zajednicu: pridružite nam se!

U sklopu aktivnosti Rotary zajednice u Rijeci, a čiji smo i mi dio, tijekom ovog razdoblja održat će se nekoliko različitih događanja otvorenih za javnost.

U petak, 13. ožujka 2026. u 17:00 sati, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održat će se izlaganje međunarodno priznatih talijanskih arhitekata Iraci–Iraci. Skup organizira Generalni konzulat Republike Italije, u suradnji s Gradom Rijekom, Talijanskom unijom Rijeka, Izdavačkom kućom EDIT i Rotary klubom Rijeka, dok je organizaciju događanja koordinirala Ileana Jančić. Nakon predavanja održat će se i panel o arhitekturi i urbanizmu, otvoren za širu javnost, na kojem sudjeluju arhitekti Marko Franković, Saša Randić i Gordan Resan (Rotary klub Rijeka).
Više o gostujućim arhitektima: https://www.iraciarchitetti.com/i
Ulaz je besplatan.

🌍 World Rotaract Week je tjedan u kojem slavimo snagu, energiju i inicijativu mladih odraslih članova Rotaract zajednice diljem svijeta. To je prilika da istaknemo njihove projekte, liderstvo i doprinos lokalnim zajednicama – od malih akcija do velikih promjena koje imaju dugoročni učinak.

Rotaract okuplja mlade ljude koji ne čekaju da promjena dođe sama, nego je stvaraju – kroz volonterske akcije, društvene projekte, edukaciju i suradnju. Tijekom ovog tjedna podsjećamo sebe i zajednicu da ideje mladih imaju moć oblikovati svijet, da iskustvo, entuzijazam i vizija zajedno donose rezultate te da svaki pojedinac može biti katalizator pozitivnih promjena. 💪✨

U sklopu obilježavanja ovog tjedna ponovno se organizira i Art Pazar, jedinstveni umjetničko-humanitarni događaj koji je prvi put održan u Rijeci 2023. godine. Cilj događanja je predstaviti i promovirati lokalne umjetnike i obrtnike koji rade s prirodnim i ekološki prihvatljivim materijalima – od slika i rukotvorina do nakita i odjeće.

Sav prihod prikupljen na Art Pazaru bit će doniran Klubu podvodnih aktivnosti Kostrena za organizaciju njihove 32. ekološke akcije čišćenja podmorja i obale EKO Kostrena 2026., koja će se održati početkom lipnja. 🌊

Pozivamo umjetnike, obrtnike i kreativce da se uključe donacijom jednog ili više svojih radova ili predmeta koji će biti predstavljeni na Art Pazaru te sve zainteresirane građane da nam se pridruže i podrže ovu inicijativu.

Ako želite sudjelovati ili saznati više, javite nam se putem poruke ili na info@rotary-rinovival.hr.

Zajedno možemo povezati umjetnost, znanje i solidarnost te napraviti nešto dobro za našu zajednicu. 💙

#WorldRotaractWeek #ArtPazar #Rijeka #Rotaract #Umjetnost #UniteForGood

Oleg Mandić, zakladničar i član Upravnog odbora Zaklade Dr Viktor Ružić

Oleg Mandić, pravnik, publicista i novinar, rođen je 5. travnja 1933. godine na Sušaku.

Jedan je od utemeljitelja Rotary kluba Rijeka kao i Zaklade Dr. Viktor Ružić, koja već više od 20 godina stipendira nadarene učenike i studente s područja Primorsko-goranske županije. Uz bogatu karijeru i višestruki doprinos u nizu drugih projekata kao i humanitarnih aktivnosti na dobrobit naše zajednice, naš Oleg je posebno poznat kao posljednji dječak koji je 1945. godine oslobođen iz koncentracijskog logora Auschwitz.

Unatoč takvoj životnoj tragediji, svoj osobni život i profesionalno djelovanje, pretvorio je u promicanje tolerancije i mira. Bio je najmlađi odvjetnik u Jugoslaviji, istaknuti antifašist i humanitarac, autor je mnogih knjiga i dokumentarnih filmova.

Oleg je oprostio sve zlo i postao ljudska veličina koja se ne susreće često.

Autor teksta: Nikola Mikić, Upravitelj Zaklade

BOGAT ŽIVOT DR VIKTORA RUŽIĆA

Viktor Ružić bio je ban Savske banovine, a kao svestrana osoba bavio se uz odvjetnišvo nakladničkim radom, slikarstvom, novinarstvom, kulturnim programima…

Autorica teksta: Katica Tadić

Dr. Viktor Ružić, treći slijeva, prije audijencije kod Pape Pija XII. u ožujku 1939. godine u Vatikanu.

Od svih rođenih Sušačana dr. Viktor Ružić je u javnoj djelatnosti dosegao najviša mjesta. Bio je, uz odvjetničko zvanje, ban Savske banovine te ministar pravde u Kraljevini Jugoslaviji. Mlađi Riječani, a posebice oni na Sušaku, malo ili nimalo znaju o ovoj značajnoj osobi, pa želimo najkraće opisati njegov život i djela povodom 110. obljetnice njegova rođenja. Uz to ove je godine 70. obljetnica njegova izbora za predsjednika Rotary društva na Sušaku. Sam je dr. Viktor Ružić napisao u jednoj molbi za zaposlenje (datiranoj 15. srpnja 1960.):
– Rođen sam 31. siječnja 1893. u Sušaku, Gimnaziju sam polazio u Sušaku i Grazu, dok sam pravo studirao u Beču, Grazu i Zagrebu, gdje sam 1921. godine promoviran na čast doktora prava. Moje pravne studije bio sam prekinuo za vrijeme rata god. 1914 – 1918, jer sam kroz to vrijeme vodio trgovački posao mog pokojnog oca. Nakon svršenih pravnih nauka stupio sam kao advokatski pripravnik u advokatsku kancelariju dr. Korlevića u Sušaku, a godine 1924. otvorio sam u Sušaku vlastitu kancelariju, koju sam vodio do svibnja 1936. kad sam bio imenovan banom Savske Banovine. Ovu sam dužnost obavljao do augusta 1938. U februaru 1939. preuzeo sam dužnost ministra pravde, na kojem sam mjestu ostao do augusta 1939., kada sam bio stavljen na raspoloženje. Prvi dio rata proveo sam na Sušaku, gdje mi okupacione vlasti nisu dozvolile, da obavljam advokatsku praksu, a kasnije sam bio po talijanskim vlastima uhapšen i nakon 4 mjeseci zatvora otpremljen u Italiju u internaciju.

URED NA SUŠAKU
Sredinom 1943. vratio sam se kući, te god. 1944. otvorio opet vlastitu advokatsku kancelariju u Sušaku, koju sam vodio do augusta 1945. kada sam po Narodnom sudu nacionalne časti suđen na 2 godine zatvora i konfiskaciju imovine uz gubitak časnih prava na 5 godina. Nakon mjesec dana sam amnestiran, a godine 1951. stekao sam zakonsku rehabilitaciju. Godine 1947. bio sam imenovan bibliotekarom u Naučnoj biblioteci u Rijeci, odakle sam premješten za pravnog referenta u Gradsko opskrbno poduzeće u Rijeci, gdje sam ostao svega 3 mjeseca. Početkom 1948. namješten sam bio kod istog poduzeća u svojstvu prevodioca za talijanski jezik, a sredinom iste godine preuzeo sam u tom poduzeću dužnost tajnika i pravnog referenta. Na toj dužnosti ostao sam do aprila 1952. kada sam otvorio vlastitu advokatsku kancelariju u Rijeci. U maju 1958. otišao sam u mirovinu, te do sada sproveo i u SAD-u i Švicarskoj. Od stranih jezika govorim: njemački, talijanski, engleski i francuski.« Ono što je sam dr. Viktor Ružić naveo kao šturi podatak o svojim visokim položajima (ban, ministar), ne govori o njegovim djelima. Kao ban Savske banovine znatno je pomogao hrvatskom narodu. Primjerice, izgradnja hidrocentrale »Vinodol«, zatim »Jadranska cesta« (dionica Sušak – Novi Vinodolski), cesta Zagreb – Beograd (dionica Zagreb – Dugo Selo), »Dom dr. Viktor Ružić« na Platku. Za njegova banovanja izgrađena je gimnazija u Karlovcu. U Lepoglavi je osnovana »Banovska čipkarska škola«, a u Zagrebu konačno završena zgrada Tehničkog fakulteta. To je samo dio njegova djelovanja za napredak Savske banovine. Kao ministar pravde, iako je to bio kratko vrijeme, zalagao se za slobodno (autonomno) sudstvo i za ukinuće smrtne kazne.

SUPILO U FUŽINAMA
Rođen je u obitelji rodonačelnika sušačkih Ružića – oca Jurja (rođen na Hreljinu 1834. god.) i majke Georgine Jelke Badovinac pl. Badovinske, u očevom drugom braku, kao četvrto dijete. Proveo je sretno djetinjstvo na Sušaku, ali djelomice i u Fužinama u vili koju je njegov otac sagradio 1898. godine. U to je vrijeme Juraj Ružić već poznat i uspješan veletrgovac kožom, a stanovao je s obitelji u obiteljskoj kući na Piramidi. Vrijeme provedeno u Fužinama na malom je Viktoru, slabom i boležljivom, ostavilo lijepe uspomene općenito, ali i na Frana Supila, osnivača i urednika Novog lista. Juraj Ružić, koji se nije bavio politikom, jedan je od osnivača Dioničke tiskare u Rijeci, gdje se Novi list tiskao. Stvorilo se prijateljstvo pa je Supilo dolazio u Fužine gotovo svake subote kao gost obitelji i mnogo se bavio baš djecom, a najdraže mu je bilo zajedno s njima natjecati se u skakanju nizbrdicom od Ružićeve vile do ceste, i to na jednoj nozi.
Prvi svjetski rat Viktor je dočekao kao student. Rat je omeo njegove planove da ode u Pariz i inskribira na Sorboni. Oslobođen je vojske zbog tjelesne slabosti, ali mora preuzeti očeve poslove jer je brat Zvonimir (očev sin iz prvog braka), koji je te poslove vodio, hitno unovačen. Cijelo ratno razdoblje Viktor Ružić provodi u Rijeci i na Sušaku tek povremeno odlazi u Zagreb. Postaje članom Narodne čitaonice riječke (osnovane 1849.), koja je u svojem dugogodišnjem trajanju njegovala hrvatsku riječ i slavensku ideju. Budući da je Čitaonica povodom svoje 50. obljetnice objavila Spomen-knjigu u kojoj je i popis članova, vidljivo je članstvo Jurja Ružića od 1874. godine i njegova sina Zvonimira od 1897., a Jurjev brat Ivan, pravnik, član je od 1873. godine. U Čitaonici Viktor Ružić obavlja dužnost knjižničara, pa zatim tajnika.

SVESTRANI KULTURNI INTERESI
Nakon Supilova odlaska u emigraciju njegovi suradnici nastavljaju izdavati Riečki novi list sve do 19. prosinca 1915. godine kada je odlukom vlasti prestalo njegovo izlaženje. Rijeka ostaje bez hrvatskih novina i Viktor Ružić s grupom istomišljenika kupuje postrojenja Dioničke tiskare u Rijeci. Sele ih na Sušak u kuću Premrou (Križanićeva ulica) i tu započinju izdavati Primorske novine, koje su izlazile do 1922. godine. Što se novinarstva tiče, Viktor Ružić je među inicijatorima za izdavanje nacionalističkog (jugoslavenskog) lista Glas Slovenaca, Hrvata i Srba, u Zagrebu krajem 1917. godine. List počinje izlaziti 1918. godine. Obveze u javnom i poslovnom životu dr. Viktora Ružića olakšavali su vlastiti interesi.Njegovi su kulturni interesi bili svestrani. Riječanima je dao dvije izuzetne manifestacije za svoga aktivna djelovanja u Narodnoj čitaonici riječkoj, a to su:
1. Koncert našeg poznatog violinista Zlatka Balokovića (9. prosinca 1916. godine). Dobit od ulaznica (591 kuna) predao je »Skloništu« na Sušaku;
2. Umjetnička izložba hrvatskih umjetnika (9. lipnja 1918.).

Tekst je preuzet sa stranica Sušačke revije.

Portret Viktor Ružić, Božidar Jakac

Svečano uručena nagrada „odvjetnik mr. Tomislav Sabljar“ najboljoj studentici Pravnog fakulteta u Rijeci Maji Medved

Uz vrijedno priznanje, Maji Medved dodijeljena je i novčana nagrada u iznosu od 2.000 eura za iznimna postignuća tijekom studija.

Rijeka – Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci svečano je dodijeljena nagrada „odvjetnik mr. Tomislav Sabljar“ najboljoj studentici u akademskoj godini 2024./2025., Maji Medved, čija je diploma ovjenčana najvišom pohvalom summa cum laude.

Nagrada je uručena, u sklopu božićnog domjenka Pravnog fakulteta, a dodijelili su je predstavnici Zaklade „Dr. Viktor Ružić“ – upravitelj Zaklade Nikola Mikić te članovi upravnog odbora Nikola Sabljar i Gordan Resan. Uz vrijedno priznanje, Maji Medved dodijeljena je i novčana nagrada u iznosu od 2.000 eura za iznimna postignuća tijekom studija.

Nagrada nosi ime Tomislava Sablja, istaknutog riječkog odvjetnika koji je tijekom svoje dugogodišnje karijere ostavio dubok trag u pravnoj struci te svojim radom i znanjem podučio brojne mlađe kolege odvjetništvu.

Cilj nagrade „odvjetnik mr. Tomislav Sabljar“ je poticanje izvrsnosti među studentima Pravnog fakulteta, kako bi po završetku studija postali kvalitetan i društveno odgovoran kadar, važan za zajednicu u kojoj žive i djeluju.

Zaklada „Dr. Viktor Ružić“ već dugi niz godina stipendira talentirane i uspješne učenike i studente iz Primorsko-goranske županije, pružajući im podršku u razvoju kroz različita područja znanosti – od prirodnih i tehničkih do humanističkih disciplina.

Potpisani ugovori o stipendiranju deset nadarenih učenika i studenata u 2025./26. godini

Dolaskom jeseni i početkom akademske/školske godine Upravni odbor Zaklade „Dr. Viktor Ružić“ ima nimalo lagan zadatak, ali koji obavlja s velikim zadovoljstvom – odabrati svoje stipendiste.

U četvrtak 23.listopada u prostorijama Zaklade dr. Viktor Ružić i Rotary cluba Rijeka, potpisani su ugovori o stipendiranju deset nadarenih učenika i studenata koji su između pedeset i tri pristigle molbe udovoljili uvjetima stipendiranja, te u svojem dosadašnjem školovanju postigli izvanredne rezultate. Stipendije svake godine dodjeljuje Zaklada „Dr. Viktor Ružić“, poštujući želju jednog od pokretača ideje rotarijanstva na ovim područjima da se prihodima od njegove imovine pomažu mladi i sposobni ljudi s područja Primorsko-goranske županije.

Ovogodišnju stipendiju Zaklade „Dr. Viktor Ružić“ dobili su naši dosadašnji stipendisti koji su svojim radom dokazali i pokazali svoje rezultate i kvalitete: Korina Barak talentirana grafičarka, studentica druge godine Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Simeon Stefanović vrsni matematičar koji već sada priprema mlađe matematičare za takmičenja, student treće godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb iz Rijeke i Karlo Stašić, učenik Prve sušačke hrvatske gimnazije iz Rijeke koji svake godine kao da niže državna i međunarodna priznanja i medalje iz biologije. Dvoje naših srednjoškolaca ove su godine postali studenti. Karlo Ahel, student prve godine studija matematike na ETH Zurich, sveučilištu poznatom po trideset i jednom Nobelovcu i Fania Pilčić sportašica iz Lovrana, studentica prve godine Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Zagrebu.

Uz dosadašnje stipendiste ove godine stipendiju će primati Petra Lupić, učenica drugog razreda Salezijanske klasične gimnazije, odbojkašica koja niže uspjehe iz engleskog jezika.

Vladimir Predragović, učenik je prvog razreda Prve sušačke hrvatske gimnazije i zaljubljenik u kemiju i ruski jezik, a u slobodno vrijeme se bavi sportom.

Lucijan Kolonić, student treće godine Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, volonter i darivatelj krvi, koji je prošle akademske godine radio na projektu „Zelena Rijeka“. Cilj projekta je poticanje korištenja i razvijanja javnih zelenih površina u gradu Rijeci. Projekt je prepoznat kao jedan od tri najuspješnija prijedloga u sklopu APUExp 2025. – Programa umjetničkih eksperimenata.

Tia Kezele, učenica je prvog razreda Gimnazije Andrije Mohorovičić, atletičarka širokog spektra zanimanja robitika, nutricioniza, s uspjesima u debati.

Elide Babić, studentica druge godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb, trči i programira i niže uspjehe iz fizike.

U svečanoj atmosferi pri potpisivanju stipendijskih ugovora stipendistima se obratio upravitelj Zaklade “Dr. Viktor Ružić“, Nikola Mikić te istaknuo: „Ove stipendije dodjeljujemo već dugi niz godina s ciljem pomaganja pri školovanju darovitih, marljivih učenika i studenata, kako bismo olakšali njihovo školovanje i poticali ih u njihovoj daljnjoj izvrsnosti. Do sada smo dodijelili sedamdeset i tri stipendije i nagrade za postignut uspjeh četrdesetak učenika i studenata. Mnogi od tih korisnika stipendija danas su poznata i priznata imena koja svojim radom i postignućima doprinose ukupnom društvenom, kulturnom i gospodarskom napretku naše zajednice i šire, čime se Zaklada „Dr. Viktor Ružić“ i Rotary club Rijeka, izuzetno ponose. Radimo na tome i nadamo se da ćemo već druge godine povećati broj stipendista, ali i iznos stipendije.

Predsjednik Rotary Cluba Rijeka, Gordan Resan poručio je stipendistima da osim učenja i studiranja iskoriste stipendiju za slobodne aktivnosti i uživanje jer kaže: „Period učenja poseban je dio života.“

Član Upravnog odbora Zaklade Neven Kundija izrazio je nadu da će stipendisti Zaklade jednom kada budu uspješni u svojim profesijama i karijerama, prepoznati situaciju i pronaći način da pomognu mladim uspješnim ljudima na putu da uspiju.

Svečano potpisivanje ugovora Upravitelj Zaklade Nikola Mikić zaključio je čestitkama stipendistima na dosadašnjim uspjesima sa željom da tako i nastave.

Natječaj za dodjelu stipendija za 2025/2026 godinu

Na temelju članka 6. Pravilnika o uvjetima za dodjelu sredstava kojima se ostvaruje svrha zaklade „Dr. Viktor Ružić“ iz Rijeke, Strossmayerova 26, Upravni odbor raspisuje

N A T J E Č A J

za dodjelu stipendija polaznika srednjih škola i studenata dodiplomskog, diplomskog ili poslijediplomskog studija uz slijedeće uvjete:

kandidati su redovni učenici srednje škole, odnosno studenti visokoškolske ustanove iz Primorsko-goranske županije,

kandidatima je prosjek ocjena dosada završenih razreda srednje škole (za učenike prvog razreda srednje škole računa se i prosjek ocjena od petog do osmog razreda osnovne škole) ili položenih ispita ne manji od 4.8, odnosno adekvatan postotak usvojenog znanja u skladu sa ECTS bodovnim sustavom i to za svaku akademsku godinu s postotkom usvojenog znanja iznad 90% uz uvjet da nisu ponavljali akademsku godinu. (za studente prve godine preddiplomskog studija računa se i prosjek ocjena srednje škole, uspjeh na ispitima državne mature i ocjene do trenutka prijave, a za polaznike prve godine diplomskog studija prosjek ocjena na preddiplomskom studiju i ocjene do trenutka prijave)

Visina stipendije za učenike srednjih škola iznosi 250 €, odnosno 350 € za studente, te će se isplaćivati mjesečno temeljem sklopljenog ugovora u razdoblju od 01. listopada 2025. do 30. lipnja 2026. godine.

Zahtjev za stipendiju s dokazima o upisanoj srednjoj školi ili fakultetu, ocjenama i motivacijskim pismom podnosi se isključivo na email Zaklade info@zaklada-dr-viktor-ruzic.hr.

Nepotpune prijave neće se razmatrati.

Rok za predaju prijava je do 30. rujan, 2025. godine.

O rezultatima natječaja svi kandidati bit će obaviješteni u roku od 15 dana od dana isteka roka za prijavu.

Izabrani stipendisti Zaklade dr. Viktor Ružić, temeljem članka 16. Pravilnika o uvjetima, načinu i postupku za dodjelu sredstava kojima se ostvaruje svrha Zaklade „Dr. Viktor Ružić“, sklapaju ugovor sa Zakladom o međusobnim pravima i obvezama.